KWS

Zaštita usjeva - korovi

Jednu od najvažnijih uloga u smanjenju zakorovljenosti površina na kojima se uzgaja uljana repica je pridržavanje pravilnog plodoreda u kojemu se na istoj površini uljana repica ne bi smjela ponavljati u uzgoju najmanje 4-5 godina.

Od ostalih mjera učinkovitih u suzbijanju zakorovljenosti poželjna je pravovremena primjena totalnih herbicida nakon žetve ili prašenja odnosno plitkog ljetnog oranja strništa. Pred sjetvu odnosno †prije nicanja uljane repice također se upotrebljavaju preemergence herbicidi, a nakon nicanja uljane repice postemergence herbicidi. Nadalje, smanjenje zakorovljenosti se može povećati ukoliko se pridržava preporučenog sklopa usjeva čime zahvaljujući optimalnim uvjetima za razvoj uljana repica kompeticijski nadjača korove (hibridi imaju blagu prednost u odnosu na sorte jer su bržeg porasta i veće bujnosti pa brže i jače zasjenjuju i “guše” korove) te nikako ne treba izostaviti napomenuti i veliku važnost korištenja certificiranog sjemena koje ne sadrži nepoželjne primjese sjemena korovskih vrsta.

Najčešći korovi koji se javljaju u usjevima ozime uljane repice su: poljski osjak (Cirsium arvense), poljska gorušica (Sinapis arvense), divlji mak (Pa paver rhoeas), divlja rotkva (Raphanus raphani strum), kamilica (Tripleurospermum inodorum), poljska čestica (Thlaspi arvense) te pastirska torbica (Capsella bursa pastoris).

Poljski_osjak poljska_cestica1.tif mak

Poljski osjak

(Cirsium arvense)

Poljska čestica

(Thlaspi arvense)

Divlji mak

(Papaver rhoeas)

Poljska gorusica Gorcika Brocika

Poljska gorušica

(Sinapsis arvense)

Gorčika

(Sonchus sp.)

Bročika

(Galium aparine)

†††††† Divlja rotkva †† Divlja kamilica Pastirska torbica

Divlja rotkva

(Raphanus raphanistrum)

Divlja kamilica

(Tripleurospermum inodorum)

Pastirska torbica

(Capsella bursa pastrois)


KWS