Hrvatska Proizvodi Uljarice Uljana repica Preporuke za uzgoj uljane repice

Preporuke za uzgoj uljane repice

ZAHTJEVI PREMA TLU - Najpogodnija su tla dubokog oraničkog sloja, strukturnih agregata karakterističnih ilovastim i blago glinastim tipovima tla te dobre prozračnosti. U pogledu kemijskog sastava tla uljana repica ima povećane zahtjeve za opskrbljenošću kalicjem, a jako dobro reagira na  visok sadržaj humusa. Tolerantna je na kiselost tla (do pH 4.5), a najbolje uspjeva na neutralnim ili blago alkalnim tlima (pH od 7.6 do 6.6). Sjeme uljane repice klija već na 3 C, a usjev dobro razvijenih biljaka podnosi temperature i niže od -20 C. Pravilan plodored nakon jedne godine uzgoja isključuje uljanu repicu u razdoblju od narednih 4-5 godina, a kao predusjev preporuča se izbjegavati ostale uljarice.

OBRADA I PRIPREMA TLA - Najpovoljniji predusjev strne su žitarice nakon čije žetve je potrebno prašenje strništa do dubine od  15-tak cm, a nakon čega za otprilike 15-20 dana treba obaviti predsjetveno oranje. Ovisno o kvaliteti osnovne pripreme, završnu treba učiniti s ponekad i više prohoda sjetvo-spremačem, ali ne preduboko kako bi sjetvena posteljica bila na optimalnoj dubini za brzo i ujednačeno nicanje sjemena.

GNOJIDBA -   Oranjem zaorati prvu 1/2 fosfornih i kalijevih gnojiva: (NPK - 7:20:30, 8:26:26, 6:18:36...) te 1/3 dušičnih gnojiva (UREA), a prije same sjetve unijeti u tlo drugu 1/2 fosfornih i kalijevih gnojiva. U proljeće prihraniti s preostalih 3/4 N gnojiva i to prva prihrana (pred izbijanje cvjetnih pupova) te druga prihrana (15-20 dana nakon prve prihrane). Osim za osnovnim hranjivima usjev uljane repice tijekom vegetacije ima zahtjev i za sumporom (50 do 80 kg/ha). Pri dodavanju sulfata gnojidbom svakako treba imati na umu sklonost sumpora ka lakom premještanju u niže slojeve profila tla pa ga je pri unošenju u tlo najbolje smjestiti što pliće.

SJETVA - Optimalni rok za sjetvu uljane repice je od 25. kolovoza do 05. rujna. Prerana i prekasna sjetva ne pogoduju razvoju uljane repcie i prolasku kroz zimsko razdoblje vegetacije. Dubina sjetve trebala bi biti 1-2 cm, samo u uvetima suše i na laganim tlima ići do dubine od 2,5 cm te je u takvim uvjetima dobro obaviti valjanje. Uobičajena sjetva vrši se žitnim sijačicama na razmak između redova oko 25 cm što se dobije zatvaranjem svakog drugog ulagača sjemena.

NU-FILM -   Pomoćno sredstvo za povećanje hidrofobnosti odn. vodootpornosti komuški čime se smanjuje njhovo pucanje i ispadanje zrna (Aktivna tvar: PINOLENE 96%, Miller Chamical and Fertilizer Corporation - Hanover, SAD). Kod ozime uljane repice koristi se 0.7 l/ha u jednom tretmanu ili još povoljnije u dva tretmana (2 x 0,35 l/ha). Primjenjuje se kad prve komuške počnu dozrijevati, a zrno sadrži 40-50 % vlage odnosno 3 do 4 tjedna pred žetvu. Sredstvo je moguće miješati s pesticidima (ovisno o kompatibilnosti aktivnih tvari). Preporuča se primjena zrakoplovom, a dokazana je visoka efikasnost primjene i smanjenje osipanja zrna za 60 do 80%.

ŽETVA - Žetva uljane repice jedan je od najosjetljivijih trenutaka u tehnologiji proizvodnje. Zbog nejednolične cvatnje, komuške se nejednolično formiraju i dozrijevaju pa tako ranije dozrele lako pucaju što uzrokuje gubitke uslijed osipanja zrna. Žetva se obavlja kad je sjeme u donjim komuškama smeđe boje i tvrdo, a u srednjim počinje smeđiti. Najpovoljnija vlaga zrna u žetvi je 10-15 %, a žetvu se preporuča obavljati žitnim kombajnima uz određene adaptacije (istureni stol + desna vertikalna kosa + što manji broj okretaja vitla + smanjena snaga ventilatora).

ZAŠTITA USJEVA OD ŠTETNIKA - U usjevima uljane repice u jesen štete mogu činiti buhač te ličinke ose listarice koje se hrane lisnom masom, dok u proljeće najveću prijetnju usjevima čine repičin sjajnik i pipa komušarica. Od novijih saznanja važno je napomenuti da pojedine podvrste repičinog sjajnika aktivnost počinju već na 8oC, a ne kao što se do sada smatralo da se to događa tek na 12oC. Stoga glede ovoga, ali i svih drugih štetnika, pažnju proizvođačima usmjeravamo na nužnost učestale i detaljne kontrole usjeva tijekom cijele vegetacije. Također preporučamo korištenje ljepljivih žutih ploča – mamaca koji su dokazano najučinkovitiji način praćenja pojave štetnika.

 

ZAŠTITA USJEVA OD BOLESTI - U pogledu zaštite usjeva od bolesti treba napomenuti da se sve više ozbiljno pristupa ovoj problematici te se preporuča provoditi pravilnu zaštitu od najučestalijih bolesti kao što su bijela trulež (Sclerotinia sp.) suha trulež (Phoma sp.) i crna pjegavost (Alternaria sp.).